Kronika političkog i životnog puta bivšeg premijera Italije, Giulia Andreottija, od 1947. kada je prvi puta ušao u Parlament do skandalâ i pada kršćanskih demokrata 44 godine kasnije za Paola Sorrentina prilika je i za preispitivanje (političke) povijesti poslijeratne Italije. Poput izvježbanoga psa tragača, Sorentino niže skandale, političke... više →
Rijetko je koji filmaš na sličan način utjecao na širu intelektualnu povijest svog vremena kao što je to slučaj sa Claudeom Lanzmannon i njegovim filmskim magnum opusom, devet i pol satnim dokumentarcem Shoah [1985.]. Shoah je naprosto postavila novi standard kako se može ili treba odnositi prema povijesti, minuciozno rekonstruirajući sistematični... više →
Suđenje Adolfu Eichamannu 1962. ostavilo je između ostaloga i preko 500 sati filmskih zapisa. Potaknut knjigom „Eichmann u Jeruzalemu“ Hannah Arendt i njezinim pitanjem o „licu zla“, Eyal Sivan od toga je materijala, iznimno rafiniranim audio i vizualnim intervencijama, čitavo vrijeme vrlo pažljivo zadržavajući dokumentarističku formu,... više →
Nastavljajući se na svoj hvaljeni dokumentarac Rakova obratnica [2004.] Eugenio Polgovsky u Nasljednicima ponovno prati život meksičkih seljaka. Ovdje ga zanimaju djeca - njihova svakodnevnu borba da prežive, naporno pomažući roditeljima u radu na poljima. Jedino što ta djeca nasljeđuju jest siromaštvo svojih obitelji, i ne postoji izgleda... više →
Ratni zločini i genocid nisu samo najstrašniji mogući oblici kršenja ljudskih prava, već su tokom 20. stoljeća bitno izmjenili i zapravo utemeljili jedno novo poimanje ljudskih prava - s obzirom da niti moralni imperativi a niti moderne nacionalne države nisu bile u stanju spriječiti masovne zločine (štoviše, upravo su moderne države često... više →
Prvi je svibnja ili maja dan koji stoji za obećanje da postoji pravedno društvo u kojem će plodovi ljudskog rada svima beziznimno omogućiti dostojanstven život u slobodi. Kao što i sami znamo, poučeni nekdašnjim životom u socijalističkom uređenju, taj je ideal dobrim dijelom ostao nedostignut, a Praznik rada je i u društvima koja su se zaklinjala... više →
Prvi je svibnja ili maja dan koji stoji za obećanje da postoji pravedno društvo u kojem će plodovi ljudskog rada svima beziznimno omogućiti dostojanstven život u slobodi. Kao što i sami znamo, poučeni nekdašnjim životom u socijalističkom uređenju, taj je ideal dobrim dijelom ostao nedostignut, a Praznik rada je i u društvima koja su se zaklinjala... više →
Nedavna događanja u Gazi još jednom su pažnju svjetske javnosti usmjerila na bliskoistočnu regiju i nerješeno izraelsko-palestinskih pitanje koje već više od šest desetljeća generira nasilje i stravična stradanja civilnog stanovništva. U diskusiji ćemo ta događanja pokušati sagledati u jednoj široj povijesnoj perspektivi, postavljajući... više →
Omnibus kratkih filmova povodom 60 godišnjice Opće deklaracije o ljudskim pravima nudi dvadeset i dva kratka filma poznatih redatelja iz čitava svijeta. Tematski su okupljeni oko šest cjelina – participacija, razvoj, dostojanstvo i pravda, kultura, rod i okoliš – a progovaraju o univerzalnim situacijama kršenja temeljnih ljudskih prava. Iako... više →
Major S. radio je u istočnjonjemačkoj tajnoj policiji STASI više od dvadeset godina. Iz ljubavi, kako sam kaže. Ljubavi prema narodu. Povjerenje je dobro, kontrola je bolja. Ranije neobjavljeni arhivski materijali STASI-ja, osnova su ovoga filma. Materijali su to koji pokazuju poražavajuću sliku policijske države in extremo i opresivnog aparata... više →
Noć i magla Alaina Resnaisa nedugo nakon što je snimljen 1955. godine, uzburkavši cenzuru, postao je klasikom i jednom od čvrstih referentnih točaka novovalne generacije. U svega pola sata trajanja Resnaisu polazi za rukom da nečuveno iskustvo masovne fabrikacije leševa, da upotrebimo brutalno ispravni izraz Hannah Arendt, sažme u jednu dojmljivu... više →
Odgoda Haruna Farockija svojevrsni je nastavak na Resnaisov klasik, ne samo zato što Farocki za ishodište svoje filmske refleksije koristi identičan filmski materijal iz nizozemskog sabirnog logora Westerbork (radi se o jedinom poznatom filmskom materijalu snimljenom u koncentracijskim logoru za vrijeme njegova funkcioniranja). U formi nijemog... više →
Vjerojatno najpoznatiji i najomiljeniji među postsocijalističkim liderima, Vaclav Havel, tijekom svojeg predsjednikovanja Republikom Češkom često se trudio ostaviti dojam „prvoga među jednakima“ - Predsjednik kao (običan) građanin. Predsjednik u bolnici. Predsjednik bira sako koji paše uz hlače, pri tome se svađajući oko toga sa svojim... više →
Jaroslaw Kaczynski, predsjednik Poljske rukuje se sa svojim bratom blizancem Lechom Kaczynskim, netom imenovanim premijerom Poljske. Scena kojom film „Građani K.“ započinje urnebesno je smiješna ali istovremeno i zastrašujuća – kao da su oživjeli likovi sa stranica Huxhleyeva „Vrlog novog svijeta“. Da komična strana bude dodatno naglašena... više →
Za gledatelje vjerojatno najteži film Lava Diaza, Melankolija, naslanja se tematski na njegove prethodne filmove i traži odgovor na problem patnje. Julian, Alberta i Rina izgubili su bliske osobe i da bi se othrvali boli prolaze kroz radikalne promjene identiteta. Iako tijekom filma dolaze u situacije u kojima bi se moglo očekivati neko razrješenje... više →
Na tragu klasika afričkog filma, poput Sembene Ousmane, Idrissa Ouedraogoa i Flore Gomes, ali prepoznatljivo i na temeljima intelektualaca i pisaca poput Chinua Achebe i Wole Soyinke, Munyurangabo je afrička priča o Ruandi nakon građanskog rata i genocida. Nepretenciozan i dirljiv film istovremeno je univerzalan i vrlo osoban. Orisi seoskog života... više →
Na prvi pogled kao da je riječ o filmu čije dobrohotne namjere vode u pakao klišeja: tu je Sven - Berlinčanin, devetnaestgodišnjak koji civilnu službu odrađuje u Auschwitzu; Stanislaw Krzeminski - preživjeli logoraš koji već desetljećima popravlja predmete izložene u memorijalnom centru, a čije tajnovito i tvrdoglavo ponašanje odiše aurom... više →
Dobitnik “OKTAVIJANA” na 17. Danima hrvatskog filma, Ovog puta ne možemo reći da nismo znali koristi snimke i fotografije genocida u Darfuru, Ruandi i Holokausta (arhiva United States Holocaust Memorial Museum-a i UNHCR-a) sa svjedočanstvima preživjelih žrtava koncentracionih logora (arhiva Shoah Visual History Foundation-a) kako bi stvorio... više →
— POPULARNA GLAZBA OD 50-IH DO 00-TIH SA RAZNIH STRANA SVIJETA više →